Zakonski režim, u suprotnosti s konvencionalnim režimima, je učinjen javnim na takozvani 'negativan' način, na način koji je pretpostavljen i smatran ovršljivim prema trećim stranama zbog činjenice da nema suprotne zabilješke kod sklapanja braka. Konvencionalni režimi su učinjeni javnima putem zabilježbe na kraju ženidbene ceremonije ili u elektroničkim arhivima koje vodi civilni matični ured (članak 69 Dekreta predjednika br. 396 od 3. studenoga 2000.).

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Osim toga upisa u civilni registar, koji određuje ovršnost naspram trećih strana, u određenim slučajevima potreban je javni upis u zemljišne knjige (članak 2647 CC), no prema prevladavajućem doktrinalnom mišljenju ovo može poprimiti oblik jednostavne javne obavijesti bez relevantnosti na njezinu ovršnost naspram trećih strana.

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

Među ostalim stvarima sljedeće se ima zabilježiti na kraju ceremonije sklapanja braka u matičnom uredu (članak 69 Dekreta predsjednika 396/2000): datum sporazuma, javni bilježnik koji je sastavio vjerodostojnu javnobilježnička ispravu, pojedinosti o ugovornim stranama ili izbor režima odvajanja, izbor prava, presuda o razvrgnuću braka ili sudskom odvajanju imovine. Zahtjev za zabilješku sporazuma treba napraviti javni bilježnik koji je sastavio vjerodostojnu javnobilježnička ispravu.

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Svatko se ima pravo obratit matičnome uredu.

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Posljedica javne registracije će bračnoimovinski režim učiniti ovršnim prema trećim stranama.

Print this topic

back to top