3 Kako bračni drugovi mogu urediti svoje imovinske odnose?

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Režim zajednice imovine može se preinačiti putem sporazuma između bračnih drugova (članak 210 CC). Izbor režima odvojene imovine može se također iskazati u evidencijama prigodom sklapanja braka (članak 162 CC).

Zakon omogućava dva tipa režima konvencionalne imovine: odvojena imovina i konvencionalna zajednica imovine.

Režim odvojene imovine je u potpunosti drukčiji od zakonskoga režima: svaki od bračnih drugova zadržava ekskluzivno vlasništvo i pravo korištenja i upravljanja imovinom stečenom prije i nakon braka bez izuzetka te podmiruje njegove/njezine dugove njegovom/njezinom imovinom (članci 215 i 217 CC).

Ako su bračni drugovi zajedno stekli imovinu, ona je podložna uobičajenim odredbama o zajedničkom vlasništvu.

Režim konvencionalne zajednice imovine, puno manje uobičajen, je preinačen zakonski bračnoimovinski režim. Njegov sadržaj bračni drugovi mogu slobodno odrediti, no unatoč tome nije dopušteno:

  • generički se pozivati na zakone ili običaje kojima oni nisu podložni, ali moraju pobliže naznačiti sadržaj sporazuma koji uređuje njihove odnose
  • uključiti u režim konvencionalne bračne stečevine osobnu imovinu navedenu pod c), d) i e) 2.1.
  • odstupiti od propisa o upravljanju bračnom stečevinom i jednakim dijelovimau odnosu na imovinu koja bi bila podložna zakonskom bračnoimovinskom režimu (članak 210 CC).

Premda ne predstavljaju konvencionalni režim i upućivanje samo na određenu specifičnu imovinu, zakonodavac također predviđa fiducijski fond. Uz taj fond, koji može koeegzstirati uz režim odvojene imovine, jedan od bračnih drugova,oba ili treća strana može napraviti specifičan poništaj javno upisanih pokretnina i nekretnina ili prenosivih vrijednosnica kako bi zadovoljili potrebe svoje obitelji. Takva imovina je podložna posebnoj regulaciji odnosnoj za njezino upravljanje, a nije podložna ovrsi dugova za koje vjerovnik zna da su ugovoreni za neku drugu svrhu osim zadovoljenja potreba obitelji (članak 167 i dalje).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Sporazum se mora zaključiti u nazočnosti dva svjedoka u obliku vjerodostojne javnobilježničke isprave ili se proglašava nevažećom i ništetnim.

Izbor režima odvojene imovine može se iskazati na kraju svečanosti proglašenja braka (članak 162 CC).

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Sporazum se može zaključiti u bilo koje vrijeme, prije ili nakon sklapanja braka. Ako je zaključen prije, stupa na snagu za vrijeme proglašenja braka. Ako je zaključen kasnije, stupa na snagu odmah.

U svakom slučaju, može stupiti na snagu naspram trećima samo ako postoji zabilješka pri sklapanju braka koja se upisuje u arhive matičnog ureda (članak 162 CC).

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Sporazum se može preinačiti u bilo koje vrijeme u obliku vjerodostojne javnobilježnička isprave (članak 163 CC 142 od 10/05/1981. koji je uklonio potrebu da se sudskim odobrenjem mijenja taj sporazum.Odobrenje je još uvijek potrebno samo za izmjene sporazuma zaključenog vjerodostojnom javnobilježničkom ispravom 07/05/1981.)