3 Kako bračni drugovi mogu urediti svoje imovinske odnose?
3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?
Sklapanjem bračnog ugovora bračni drugovi mogu ugovoriti odvajanje imovine ili zajednicu imovine (čl. 116 GZ-a).
Ako bračni drugovi ugovore zajednicu imovine, imovina u vlasništvu bračnih drugova prije braka kao i imovina koju steknu tijekom trajanja braka se u načelu spaja u jednu zajedničku nedjeljivu masu. Ova bračna stečevina, međutim, ne obuhvaća imovinu za koju su bračni drugovi u bračnom ugovoru utvrdili da predstavlja vlastitu imovinu svakog bračnog druga.
Bračni drugovi se dogovaraju oko toga tko upravlja bračnom stečevinom (supruga, suprug ili oboje zajedno) Ako samo jedan bračni drug upravlja bračnom stečevinom, on/ona može , ovisno o ograničenjima koje zakon predviđa, istu koristiti i njome raspolagati u svoje ime te je dužan plaćati troškove obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 124 GZ-a). Suglasnost drugoga bračnog druga potrebna je u slučajevima otuđenje, hipoteke ili opterećenja na nekretninama iz bračne stečevine s pravima in rem (čl. 128 GZ-a). Suglasnost je također potrebna u slučaju darivanja pokretne bračne stečevine ako takva donacija premašuje iznos običnog, malog poklona (čl. 129 GZ-a). Svaki bračni drug samostalno raspolaže svojom vlastitom imovinom (čl. 125 st. 2 GZ-a).
U slučaju zajednice imovine, bračni drug odgovara za dugove drugog bračnog druga, koji su nastali u ime obitelji i zajedničkog domaćinstva, i sa svojom vlastitom imovinom, ali samo ako bračna stečevina i vlastita imovina bračnoga druga koji je napravio dug nisu dovoljne (čl. 130 GZ-a).
Ako se ugovori odvajanje imovine, svaki bračni drug ne samo da zadržava imovinu koju je posjedovao/la prije braka, već može tijekom trajanja braka i stjecati imovinu te je koristiti, njome upravljati i raspolagati samostalno (čl. 117 GZ-a). Bračni drug ne smije koristiti, upravljati ili raspolagati imovinom drugoga bračnog druga bez njegove suglasnosti (čl. 118 st. 1 GZ-a). Međutim, bračni drugovi se mogu dogovoriti da jedan bračni drug upravlja imovinom onog drugog. U tom slučaju, bračni drug koji upravlja imovinom odgovara za gubitke nastale zbog grubog nemara (čl. 119 GZ-a).
Prema režimu odvajanja imovine, svaki bračni drug odgovara za svoje vlastite dugove svojom vlastitom imovinom (čl. 121 GZ-a).
3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?
Bračni ugovori se potpisuju u prisustvu javnog bilježnika i oba bračna druga, ili, ako je jedan od njih maloljetan, u prisustvu njegovog/njenog zakonskog zastupnika (čl. 115 GZ-a).
3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?
Bračni ugovor se može sklopiti tijekom braka kao i prije sklapanja braka, u kojem slučaju se upisuje tek nakon sklapanja braka (čl. 114 GZ-a). Između bračnih drugova, ugovor stupa na snagu u trenutku njegovog potpisivanja. U odnosu na treće strane, bračni ugovor je potrebno upisati kako bi se mogao pobijati.
3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?
Bračni drugovi mogu mijenjati postojeći ugovor pod istim uvjetima koji su bili na snazi prilikom njegovog potpisivanja.
