3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Zaključivanjem bračnoga ugovora bračni drugovi možda neće samo odabrati jedan od alternativnih ugovornih bračnoimovinskih režima već će možda i promijeniti pojedinačne odredbe odnosnoga režima bračne imovne (§ 1408 stavakl BGB). Nadalje, bračni drugovi svojim bračnim ugovorom mogu odabrati mjerodavno pravo (vidi točku 1.2).

Derogacijom zakašnjeloga režima zajednički obračunatih dobitaka bračni drugovi mogu odabrati odvojenu imovine, (§ 1414 BGB), potpuno zajedničku imovinu (§ 1415 et seq. BGB) i mogući francusko-njemački bračnoimovinski režim kapitalnih dobitaka dobitaka.

Odabirom razdvajanja imovine oni će opozvati zakonski bračnoimovinski režim bračne. U tom ugovornom obliku režima bračne imovine njihovi obračunati dobici neće biti kompenzirani.

U režimu potpune zajednice imovine (što je rijetko u praksi), imovina bračnih drugova postaje njihovo zajedničko vlasništvo (§ 1416 BGB). Međutim, postoje specifična ograničenja u svezi njihove vlastite imovine i rezerviranih udjela. Imovina koja se ne može prenijeti pravnim aktom smatra se vlastitom imovinom bračnih drugova: (članak 1417, stavak 2 Njemački građanski zakon). Primjerice, vlastita imovina bračnih drugova uključuje dugove koji nisu prenosivi i koji su imuni od novčane zapljene, dugove povezane uz plaću i životne troškove zaštićene od novčane zapljene ili udio osobno odgovornog dioničara u općem ili ograničenom partnerstvu. Rezervirani udjeli uključuju, primjerice, imovinu navedenu u bračnom ugovoru kao rezerviranu za jednoga od bračnih drugova, onu stečenu nakon smrti bračnoga druga ili onu koju je bračni drug dobio od treće strane ako je pokojnik pobliže u oporuci tako naznačio ili ako treća strana u svom poklonu navede da se tako stečena imovina smatrala rezerviranom.

Zajednica imovine pripada zajednički bračnim drugovima (§ 1419 BGB). Ako bračni ugovor ne sadrži nikakve odredbe u svezi stim, bračni drugovi će zajednički upravljati zajednicom imovine.

Bračni drugovi mogu odabrati i opcionalno francusko-njemački bračnoimovinski režim nerealizirane kapitalne dobiti neovisno o tome je li jedan od bračnih drugova državljanin Francuske ili je li njegovo ili njezino mjesto uobičajenoga prebivališta u Francuskoj. Ovaj opcionalni režim bračne imovine odgovara uglavnom odvojenoj imovini, ali omogućava I neke obvezne mjere kompenzacije i restrikcije prema odgovarajućim pravilima slobodnoga raspolaganja imovinom, poglavito njihovoga obiteljskoga doma.

Sloboda ugovora je ograničena načelom dobre vjere. Zato bračni ugovor ne treba biti u skladu samo sa osnovnim pravilima javne politike, nego mora ispunjavati i strožije uvjete, koji isključuju jednostranu diskriminaciju od strane jednoga od bračnih drugova u vrijeme zaključivanja ugovora i tijekom njegova trajanja.

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Prema odredbi članka 1410 (BGB) javni bilježnik sastavlja bračni ugovor u nazočnosti obiju strana.

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni drugovi mogu zaključiti bračni ugovor u bilo kojem trenutku prije braka ili svečanosti proglašenja braka.U potonjem slučaju, ugovor stupa na snagu u trenutku sklapanja braka (§ 1408 BGB).

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Bračni drugovi mogu dopunit postojeće aranžmane u bilo koje vrijeme u skladu s mjerodavnim formalnim uvjetima.

Print this topic

back to top