5 Koje su posljedice razvoda/odvajanja?
5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?
U slučaju režima zajednice imovine ona se dijeli između bračnih drugova prema odredbama o raskidu zajedničkog vlasništva. Prema Zakonu o vlasništvu kada suvlasništvo prestaje, imovina se dijeli prema sporazumu između zajedničkih vlasnika. Ako se sporazum ne postigne, odluku će donijeti sud.
Dioba zajedničke imovine je moguća samo nakon što je prestao režim zajedničke imovine (bilo smrću jednog od bračnih drugova, rastavom ili zaključenjem ugovora o bračnoj imovini koji uspostavlja drukčiji režim vlasništva). Pretpostavlja se da je imovina koja nije podijeljena zajednička imovina bračnih drugova sve dok se ne podijeli.
U režimu zajednice nerealizirane kapitalne dobiti i odvojene imovine nema zajedničke imovine bračnih drugova tako da nema diobe imovine.
5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?
Ista pravila se primjenjuju pod točkama 2.5.i 2.6
5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?
Neovisno o tome koji se bračnoimovinski režim primjenjuje, ako jedan bračni drug ima veće financijske izdatke za njihovu obitelj od drugoga bračnih drugova, pretpostavlja se da bračni drug nema pravo tražiti kompenzaciju za ono što je on/ona pridonio više od drugog bračnih drugova.
U režimu zajedničke imovine ako bračni drug koji ma pravo upravljati zajedničko imovinom koristi zajedničku imovinu u interesu svog odvojenog vlasništva, on/ona nadoknadit će vrijednost korištene imovine. Smatrat će se da kompenzacija čini dio zajedničke imovine. Ako bračni drug koristi svoje odvojeno vlasništvo u interesu njihove zajedničke imovine, on/ona može zahtijevati da se njegova vrijednost nadoknadi iz zajedničke imovine.
U režimu zajednice nerealizirane kapitalne dobiti na kraju bračnoimovinskoga režima bračni drug ima pravo tražiti kompenzacijsko izjednačavanje i financijsku naknadu. Režim zajednički obračunatih dobitaka prestaje ili smrću jednoga od bračnih drugova, rastavom, ili zaključivanjem ugovora o bračnoj imovini koji uspostavlja drukčiji režim imovine ili sudskom odlukom na zahtjev jednog od bračnih drugova.
Dio povećane imovine svakog bračnih drugova tijekom režima zajednički obračunatih dobitaka (stečena imovina) se prebija.
Kako bi mogli utvrditi do kojih razmjera njihova imovina podliježe prijeboju, sastavlja se popis imovine koja pripada svakom pojedinom bračni drugu, a koji navodi svu imovinu bračnih drugova (ukupnu imovinu) iskazujući imovinu oba bračnih drugova u trenutku početka režima bračne imovine (dugotrajna imovina) te imovinu oba bračnih drugova koja je stečena do svršetka bračnoimovinskoga režima (stečena imovina) i vrijednost te imovine.
Za sljedeće stavke nema prijeboja:
- imovina koju je svaki od bračnih drugova posjedovao prije braka
- imovina stečena tijekom njihova braka bez naknade (kao što je poklon ili nasljedstvo)
- prava koja proizlaze za bračne drugove zbog zdravstvenih problema ili tjelesnih ozljeda i na osnovu državnoga i obveznoga mirovinskoga osiguranja
- nasljedstvo koje je dobiveno u zamjenu za nasljedstvo koje nije predmet poravnanja.
U režimu odvojene imovine se prema bračnim drugovima u svrhu odnosa prema njihovoj imovini postupa kao da nisu oženjeni. Zato, bračni drug ima samo pravo na regresni zahtjev za kompenzaciju (kao što je nepravedno bogaćenje, naknada štete).