Kod pokretanja svih pravnih postupaka, donošenja presuda i izdavanja akata do 28. siječnja 2019., a u skladu s općim pravilima o nadležnosti, hrvatski sudovi imaju međunarodnu nadležnost u predmetima u kojima tuženik ima uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj (čl. 46. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj (čl. 59. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Ako se veći dio imovine bračnih drugova nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojem se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo ako tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske (čl. 59. st. 2. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Međutim, isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske (čl. 56. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o nadležnosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani državljanin a nije riječ o sporu za koji postoji isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske (čl. 49. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o nadležnosti suda Republike Hrvatske ako je barem jedan bračni drug državljanin Republike Hrvatske (čl. 49. st. 2. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Kod pokretanja svih pravnih postupaka, donošenja presuda i izdavanja akata na dan ili nakon 29. siječnja 2019., bez obzira na datum sklapanja braka, primjenjivat će se Uredba Vijeća (EU) br. 2016/1103 od 24. lipnja 2016.

Uredba predviđa da će nadležna tijela biti kako slijedi:

- U stvarima bračnoimovinskog režima u slučaju smrti jednog bračnog druga, nadležnost ima sud koji je nadležan za nadljeđivanja (čl. 4).

- U stvarima bračnoimovinskog režima u slučaju podnošenja zahtjeva za razvod braka, zakonske rastave ili poništenja braka, nadležnost općenito ima sud koji je nadležan za bračne sporove.

- U ostalim slučajevima bračni drugovi mogu sporazumno dogovoriti da je nadležna država članica mjerodavnog prava ili država članica u kojoj je sklopljen brak. Takav sporazum mora biti sastavljen u pisanom obliku te ga datiraju i potpisuju oba bračna druga. Kada nema sporazuma, u pravilu su za rješavanje svih pitanja vezanih uz njihov bračnoimovinski režim, osim u slučaju smrti jednog bračnog druga ili bračnog spora nadležni sudovi države članice:

• U kojoj bračni drugovi imaju zajedničko uobičajeno u vrijeme podnošenja zahtjeva sudu ili u surprotnome,
• Posljednjeg uobičajenog boravišta bračnih drugova ukoliko jedan bračni drug u toj državi i dalje boravi ili u surprotnome,
• Uobičajenog boravišta protustranke ili u surprotnome,
• Zajedničkog državljanstva bračnih drugova.

Uz iznimku parničnog postupka, javni bilježnici – osim ako od strane druge države članice nisu imenovani kao sud u smislu članka 3.2 – vezani su ovim pravilima o nadležnosti te stoga mogu slobodno pistupati, na primjer na primjer kod sastavljanja bračnog ugovora ili sporazuma o izboru prava. Hrvatsko zakonodavstvo ne predviđa javnobilježničku nadležnost koja bi bila obuhvaćena vršenjem sudskih funkcija kao niti postupanje uslijed delegiranja ovlasti u sudskoj nadležnosti u stvarima obiteljskog prava (razvod, rastava, podjela imovine i slično). Funkcija javnog bilježnika na ovom se području odnosi na sačinjavanje ugovora i ovjere (ovjera potpisa bračnih drugova na sporazumu također bi udovoljila zahtjevima o valjanosti iz hrvatskog Obiteljskog zakona).

Print this topic

back to top