1 Koje pravo se primjenjuje?
1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?
Na brakove sklopljene do 28. siječnja 2019. primjenjuju se belgijska nacionalna pravila. Ako bračni drugovi ne izaberu mjerodavno pravo, njihov bračnoimovinski režim uređen je pravom države na teritoriju koje su oba bračna druga nakon sklapanja braka imala prvo uobičajeno boravište. Ako bračni drugovi nemaju zajedničko prebivalište u istoj državi, mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga nakon sklapanja braka. U ostalim slučajevima je mjerodavno pravo države u kojoj je sklopljen brak (članak 51 Code D.I.P. - [Code de droit internationalprive =Zakon o međunarodnom privatnom pravu]). Ne postoje međunarodne konvencije koje se moraju poštivati u odnosu na određene države.
Nakon usvajanja Uredbe (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. kod utvrđivanja mjerodavnog prava na sve brakove sklopljene od 29. siječnja 2019. te na brakove sklopljene prije datuma stupanja na snagu nove Uredbe kada su bračni drugovi izabrali pravo koje se primjenjuje na njihov bračnoimovinski režim od 29. siječnja 2019. primjenjuju se nova pravila.
U slučaju nepostojanja izbora prava, u članku 26. navedena je hijerarhija povezujućih faktora kojima se utvrđuje mjerodavno pravo kako slijedi:
- Prvo zajedničko uobičajeno boravište bračnih drugova nakon sklapanja braka.
- U suprotnome, zajedničko državljanstvo bračnih drugova u trenutku sklapanja braka. Ovaj se kriterij ne može primijeniti ako bračni durgovim imaju nekoliko zajedničkih državljanstava.
- U suprotnome, pravo države s kojim su bračni drugovi najbliže povezani u trenutku sklapanja braka.
Iznimno i na zahtjev jednog bračnog druga, nadležno pravosudno tijelo može odlučiti o primjeni prava države koja nije prvenstveno zajedničko uobičajeno boravište nakon sklapanja braka (čl. 22.3).
1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?
Bračni drugovi su do 28. siječnja 2019. imali mogućnost izbora mjerodavnog prava te su se mogli opredijeliti za jedan od ovih pravnih režima: (i) pravo države na čijem teritoriju nakon solemnizacije njihova braka imaju utvrđeno svoje prvo uobičajeno boravište; (ii)pravo države na čijem je teritoriju jedno od njih dvoje u vrijeme njegovoga/njezina izbora imalo uobičajeno boravište; (iii) pravo države čije je državljanstvo jedno od njih dvoje imalo u vrijeme izbora ( 49 Code D.I.P.). Obje strane moraju odabir iskazati pisanim putem, datirati i potpisati, (52, stavak 1 infine Code D.I.P.). U pravilu su svrha izbora samo budući učinci, ali bračni drugovi mogu odlučiti i drugačije (članak 50, stavak 3 Code D.I.P.).
Uredbom (EU) 2016/1103 se predviđa mogućnost izbora prava jedne od država čiji je državljanin barem jedan od bračnih drugova ili prava uobičajenog boravišta jednog od bračnih drugova u vrijeme kada je izabrano pravo koje je mjerodavno za njihov bračnoimovinski režim (čl. 22). Taj se izbor može valjano izvršiti samo od 29. siječnja 2019. u sklopu bračnog ugovora ili sporazuma o izboru mjerodavnog prava te u skladu s formalnim zahtjevima utvrđenim u članku 23. U Belgiji se izbor mjerodavnog prava mora sastaviti kod javnog bilježnika u obliku vjerodostojne isprave ( čl. 1392., Građanski zakonik, u daljnjem tekstu: CC).
Konačno, izbor prava mjerodavnog za bračnoimovinski režim za vrijeme trajanja braka će imati učinak samo u budućnosti, osim ako se bračni drugovi ne dogovore drukčije te ne dovodeći u pitanje prava trećih strana.
