Bračni drugovi nasljeđuju jedan od drugoga bez obzira na mjerodavni režim bračne stečevine. Na primjer, u slučaju režima zajednice imovine, preživjeli bračni drug zadržava svoj udio u iznosu od polovice bračne stečevine i stječe odgovarajući udio u bračnoj stečevini na koji je pravo imao preminuli bračni drug. U slučaju nepostojanja oporuke, djeca i bračni drug preminuloga prema zakonu nasljeđuju kao prvi nasljedni red i to u jednakim dijelovima. Međutim, udio na koji preživjeli bračni drug ima pravo ne može biti manji od jedne četvrtine ukupne ostavinske mase. Ako preminuli nema potomaka, nasljeđuje ga preživjeli bračni drug i roditelji. Ako jedan od roditelja preminuloga umre prije pokretanja ostavinskog postupka, udio u nasljedstvu na koji bi preminuli roditelj imao pravo nasljeđuju sestre i braća preminuloga bračnog druga u jednakim dijelovima. Udio preživjelog bračnog druga u nasljedstvu iznosi pola nasljedstva ako nasljeđuje zajedno s roditeljima, braćom i sestrama i potomcima preminuloga bračnog druga. Ako preminuli nema potomaka, roditelja, braće i sestara ili potomaka braće i sestara cijela ostavinska masa pripada preživjelom bračnom drugu (čl. 931-933 Građanskog zakonika).

Preživjeli bračni drug i ostali rođaci preminuloga koji su živjeli s bračnim drugovima do njegove smrti imaju pravo i nadalje koristiti kuću i uređaje u njoj na isti način sve do tri mjeseca prije otvaranja oporuke (čl. 923, st. 1 Građanskog zakonika).

Print this topic

back to top